Bio je ugledni subotički pisac, novinar i nakladnik, ali i vrstan politički organizator svojega vremena. Pokrenuo je nekoliko kulturnih društava, od kojih su najpoznatija Pučka kasina i Kolo mladeži.

Bio je svećenik i skladatelj rođen u Subotici te je jedan od istaknutijih hrvatskih velikana iz Bačke. Svoj je skladateljski opus ostvario najviše skladajući duhovnu glazbu, od čega valja istaknuti mise, no ne treba zanemariti ni svjetovni opus. Svoj muzikološki rad ostvario je objavljivanjem 60 studija i članaka po stručnim i znanstvenim publikacijama.

Bila je redovnica rođena u Petrovaradinu koju crkveni povjesničari smatraju velikanom prošlosti u našim krajevima. Posthumno joj je dodijeljeno priznanje Pravednice među narodima, koje Izrael dodjeljuje nežidovima za koje je dokazano da su spašavali Židove tijekom Drugoga svjetskog rata.

Bio je subotički pravnik, sakupljač narodne baštine, suradnik preporoditelja Ivana Antunovića i pokretač društvenog života Bunjevaca Hrvata u Subotici. Pokretač je prvog Bunjevačkog kalendara u Subotici, a nedugo potom su se na književnom repertoaru pojavile pod njegovim imenom zbirke narodnih izreka i rječnici.

Bila je kiparica rodom iz Bajmoka, članica skupine Prostor 8 i pripada prvoj poslijeratnoj generaciji kipara koja otvara putove novim prostornim i idejnim rješenjima. Njezin legat pohranjen je u Zavičajnoj zbirci Gradskog muzeja u Subotici.

Bio je franjevac, svećenik, pjesnik, lektor filozofije i crkvene povijesti rođen u Aljmašu. Pjesme je pisao hrvatskim književnim jezikom, ali je ostao vjeran i ikavici. Svojom poezijom postao je prvi pjesnik među bačkim Hrvatima koji se za života etablirao pišući hrvatskim književnim jezikom te s njime počinje suvremena povijest bunjevačke književnosti.

Rođen je u Aljmašu i bio je pjesnik, pripovjedač, romanopisac i novelist. Njegov pjesnički opus obuhvaća više od tisuću pjesama razasutih u periodici i u objavljenih 12 zbirka. Napisao je i nekoliko pripovjedaka i romana u kojima tematizira uglavnom događaje i motive iz narodnoga života rodnoga kraja.

Rođen je u Tavankutu i bio je književni povjesničar, leksikograf, pjesnik i dopisni član HAZU-a. Objavio je više od pedeset književnih i znanstvenih djela i više stotina radova u periodici. U svome bogatome znanstvenome radu bavio se istraživanjem jezika, običaja i povijesti bačkih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.

Bio je povjesničar i arheolog rođen u Hrtkovcima. Sudjelovao je s ekipama JAZU-a u istraživanjima lokaliteta na Hvaru, Korčuli, Lošinju i Cresu, pisao je razne arheološke radove, a bavio se i muzeologijom.

Bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac, kritičar i polemičar. Matoš je stvorio vrlo opsežan opus, u kojem nalazimo pjesme, novele, drame, putopise, feljtone, književne, kazališne, glazbene i likovne eseje i kritike, te političke eseje i članke. Matoš slovi kao prvi hrvatski profesionalni književnik, pjesnik, pripovjedač i putopisac, najvažniji pisac hrvatske moderne, integrirao je u svojemu djelu bitna obilježja europskog modernizma.

Bio je književnik, sakupljač narodne književnosti Hrvata i kulturni djelatnik rođen u Subotici. Objavio je više od 10 knjiga pripovijedaka Hrvata iz Vojvodine, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Austrije, Češke, Kosova. Osim sakupljanja bunjevačkih narodnih pripovijedaka objavio je i cijeli niz izvornih književnih djela.

Bio je profesor, kulturni djelatnik, pisac, urednik, i sakupljač narodnih pjesama rođen na Verušiću. Napisao je više priručnih skripta iz književnosti i povijesti za školske potrebe, skupljao je narodne pjesme, pisao o narodnim običajima, o književnosti vojvođanskih Hrvata, objavljivao je životopise značajnih osoba iz bunjevačke i šokačke kulture, a neumorno je bilježio i događaje u životu hrvatskoga puka u Bačkoj.

Bio je subotički atletičar hrvatskog podrijetla. Sudjelovao je na različitim natjecanjima u hodanju, a bio je sudionik i međuolimpijskih Jubilarnih igara u Ateni 1906. godine. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata Stantić je bio vodnik Narodnog ustanka.

Bio je redovnik i književnik rođen u Budimu. Još je uvijek otvoreno pitanje Pavićeve bibliografije, no prema posljednjim istraživanjima Pavićeva bibliografija obuhvaća 35 jedinica. U svom literarnom radu Pavić je njegovao književne tradicije svojih prethodnika i suvremenika.

Rođena je u Šidu, a bila je hrvatska jezikoslovka i znanstvena suradnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Objavila je 30 znanstvenih radova i 24 stručna članka. Glavna područja njezina interesa bila su tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku i u zadnjih petnaestak godina njezin materinski rusinski jezik.

Bio je skladatelj rođen u Petrovaradinu. Napisao je 71 skladbu za muške zborove i 37 skladbi za mješovite, a skladao je i prvu operu za djecu. Od crkvenih djela napisao je 17 skladbi, uključujući i pet misa, uz još tri harmonizacije.

Akademik je i teorijski nuklearni fizičar rođen u Lemešu. Razvio je model nuklearne grozdaste strukture s vezanjem triju čestica na vibracije i otkrio izborna pravila za tip kvazirotacijskih vrpca. Dobitnik je republičke nagrade za znanstveni rad Ruđer Bošković 1968.

Bio je redovnik karmelićanin rođen u Đurđinu. Otac Gerard također je bio poznat po svom intelektualnom radu te je prvi koji djela sv. Terezije Avilske, sv. Ivana od Križa i sv. Male Terezije tumači na hrvatskom jeziku.

Bio je subotički slikar koji se slikarstvom ozbiljnije počeo baviti oko 1948. godine kao polaznik poslijeratnog Kursa figuralnog crtanja. Tematski se Matković drži pejzaža, gradskih veduta, portreta i mrtvih priroda. Najveći se broj njegovih radova nalazi u privatnim kolekcijama, no relevantni se radovi čuvaju i u subotičkim javnim zbirkama.

Bio je kulturno-prosvjetni djelatnik rođen u Čonoplji. Bio je suradnik brojnih hrvatskih listova te je prosinca 1920. u Čonoplji pokrenuo Bunjevačku čitaonicu, a okušao se i u znanosti.

Rođen je u Srijemskim Karlovcima i bio je svećenik, hrvatski književnik i preporoditelj. Kao iznimno svestrana ličnost uvelike je pridonio kulturi u vojvođanskome dijelu Srijema. Zahvaljujući njegovoj darovitosti i bavljenju književnošću, prije svega dramom, glazbom i poviješću, a i njegovoj predanosti svećeničkoj službi koja se ponajviše očituje u gradnji hodočasničke crkve svetišta i širenju kulta Gospe Tekijske iz Petrovaradina, ostao je niz materijalnih i nematerijalnih djela.

Bio je hrvatski književnik i prevoditelj koji je rođen u Šidu. Napisao je brojna književna djela, autor je prvog suvremenog hrvatskog slikovnog rječnika Šta je šta?, a prevodio je razna književna djela s čak osam jezika.

Bio je kalački kanonik i naslovni biskup bosonski, pokretač tzv. zakasnjelog preporoda među ugarskim Bunjevcima i Šokcima, publicist i prozni pisac. Autor je brojnih književnih i znanstvenih djela, 1870. godine pokrenuo je Bunjevačke i šokačke novine, a njegov prosvjetiteljski rad među Bunjevcima i Šokcima ostavio je neizbrisiv trag.

Bio je franjevac rođen u Subotici. Bio je pristaša preporodnog pokreta, pisao je na hrvatskom jeziku i bio je jedan od osnivača Pučke kasine 1878.

Bio je katolički svećenik, književnik i bibliograf iz Subotice. Pisao je pripovijetke, a radio je i na na kompletiranju bibliografije ovdašnjih bunjevačkih i šokačkih Hrvata.

Bio je kulturni djelatnik i učitelj iz Subotice. Urednik je prvog suvremenog književnog časopisa u bačkih Hrvata Klasja naših ravni, autor je više manjih djela dramskog karaktera, a radio je i na buđenju hrvatske narodne svijesti među bačkim Hrvatima.

Bio je biciklist, motociklist, automobilist, avijatičar i činovnik iz Subotice te je jedan od osnivača subotičkog atletskog kluba Bačka. Značajan je po tome što je ostvario neka od konstrukcijskih rješenja koja se i danas koriste u zrakoplovnoj industriji, poput takozvanih elevatora na krilcima koji daju stabilnost zrakoplovu.

Bio je hrvatski pisac rođen u Kaštel Štafiliću. Objavio je osam knjiga, od kojih je sedam za djecu, dok jedna predstavlja doprinos istraživanju subotičke umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Okušao se i u dramskom stvaralaštvu, a više njegovih komada izvedeno je u Subotičkom kazalištu.

Bio je jedan od najuglednijih prvaka Hrvatske seljačke stranke, rodom iz Srijemskih Karlovaca. Bio je zastupnik u Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te je pokrenuo i uređivao mačekovsko glasilo Seljački dom.

Bio je pripovjedač, publicist, glazbenik i jezikoslovac rođen u Bukinu. Bavio se uređivanjem periodičkih publikacija, a bio je pokretač i urednik nekoliko glasila, zbornika i kalendara katoličke provenijencije. Autor je pjesama, pripovijedaka i romana tematski vezanih uz folklornu građu Hrvata u Bačkoj i Srijemu.

Bio je barun, slavni hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban, austrijski carski general, te vrhovni vojni zapovjednik u Hrvatskoj i Vojnoj krajini koji je rođen u Petrovaradinu. Imao je važnu ulogu u borbi protiv mađarskih revolucionara 1848. godine, braneći teritorijalni integritet Hrvatske.

Bio je istaknuti dramatičar, kritičar, teoretičar, kazališni i operni redatelj i kazališni pedagog rođen u Zemunu. Bio je pomoćnik dramaturga Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, ravnatelj Drame, autor brojnih dramskih fragmenata, a režirao je i više od četrdeset opera.

Bio je doktor teologije, kardinal i zagrebački nadbiskup rodom iz Torde. Njegovim se najvećim pothvatom može smatrati pokretanje obnove zagrebačke katedrale čiji je puni naziv glasio Prvostolna crkva Blažene Djevice Marije na nebo Uzete, svetog Stjepana Kralja i svetog Ladislava Kralja. Veoma se brinuo o školovanju svećeničkog pomlatka, pa su 1878. godine na njegovu inicijativu ustanovljeni dječačko sjemenište i gimnazija.

Bio je prirodoslovac rođen u mjestu Ugrini kod Bribira. Tijekom 42 godine rada Pančić je prikupio i opisao gotovo sve biljke koje rastu u Srbiji. Objavio je 26 znanstvenih radova iz područja botanike, četiri značajna rada iz područja zoologije i još dvadesetak stručnih i popularnih članaka..

Bio je političar, književnik i publicist rodom iz Tavankuta. Kao bunjevački rodoljub sudjelovao je u gibanjima za promjenu vlasti u Subotici i Bajskom Trokutu. Bio je i dio društvenog života Subotice kroz Neven, gdje je objavljivao svoje tekstove.

Bila je umjetnica u tehnici slame iz Đurđina. Njezina su djela bila izložena na stotinjak izložbi po domovini i svijetu, a osobno je i papi Pavlu VI. predala grb od slame, te postala doživotna počasna članica Instituta „Ivan Antunović“ u Subotici.

Bio je pisac, svećenik i biskup rođen u Bajmaku. Sastavio je prvi veliki molitvenik Velika slava Božja, u Novom Sadu skrbio je za siromašne radnike, u Baji je osnovao Bajsku kršćansku čitaonicu, a u Beregu čitaonicu i udrugu Kultura. Bavio se i književnim radom, a osim djela vjerskoga i nabožnog karaktera, povremeno je objavljivao poučne novele, uglavnom rodoljubne i ćudoredne naravi, putopise, crtice iz bunjevačke povijesti i kraće povijesne rasprave.

Bio je političar i gradonačelnik Subotice. Kao dugogodišnji gradonačelnik Subotice značajno je unaprijedio gradsku infrastrukturu (školstvo, bolnice, crkve, ulice, parkove) te je pokrenuo niz građevinskih projekata koji su modernizirali život u gradu.

Bio je filozofski pisac rođen u okolini Baje. Za mjesnu povijest Hrvata u Bačkoj vrijedi istaknuti da je 1749. godine, skupa s franjevačkim subratom fra Jeronimom Lipovčićem, vodio crkveni obred prigodom proglašenja Sombora oslobođenim kraljevskom gradom.

Bila je prozaistica, pjesnikinja i prevoditeljica rodom iz Srijemske Mitrovice. Književni opus Mare Švel-Gamiršek, tematski napose vezan uz Slavoniju, Srijem i Vrbanju, uz zemlju i slavonske šume, sastoji se od šest za života objavljenih knjiga proze, dok su joj pjesme ostale razasute u ženskim listovima.

Bila je naivna umjetnica, samouka slikarica i kasnije slamarka iz Tavankuta. U svojim je djelima prikazivala narodni život i zavičajni pejzaž. Osim slikarstvom i slamarstvom, bavila se pjesništvom te je napisala oko 400 pjesama.

Bila je hrvatska književnica podrijetlom iz Srijemske Mitrovice. Pisala je pjesme, crtice i novele. Najpoznatija je po književnim djelima za djecu, a objavljivala ih je u časopisima Smilje i Bršljan. Pjesme su joj prigodne, vezane uz blagdane, svečanosti i godišnja doba.

Bio je svećenik i pjesnik rodom iz Bikova. Pjesme su mu posvećene prirodi, dužijanci, opjevava velike uzore vjere, izražava čovjekoljublje, pjeva pradomovini bačkih Hrvata Hercegovini. Bio je uvršten i među 20 hrvatskih pjesnika iz Vojvodine u Trajnik, antologiju poezije nacionalnih manjina u Srbiji.

Bio je prvi gradonačelnik Sombora. Za vrijeme njegove vladavine omeđeni su atari Sombora i Bačke županije i podignuta vješala na brdu Karakorija te je Sombor tako ušao u novu eru.

Bio je kulturno-prosvjetni radnik rođen u Aljmašu. Bio je aktivan član kulturnih društava bunjevačkih Hrvata te plodan suradnik subotičkih i zagrebačkih listova hrvatske provenijencije (Naše novine, Neven, Subotičke novine itd.), a pisao je i poeziju.

Bio je subotički učitelj, kulturni i politički djelatnik. Jedan je od osnivača Prosvjetnoga društva Neven, bio je i dopredsjednik subotičke podružnice Hrvatskoga radiše, odbornik Hrvatskoga prosvjetnoga doma u Subotici, počasni bilježnik Pučke kasine i dr.

Bio je komediograf, dramatičar, prozni pisac i javni djelatnik rođen u Subotici. Autor je više od četrdeset drama, radio drama, TV-drama, satira, groteski, komedija i igrokaza. Svojim dramskim djelom pridonio je najvišim estetskim i etičkim stremljenjima u hrvatskoj kulturi, još za života postavši mjerom svijesti i samosvijesti bunjevačkih Hrvata u definiranju našeg nacionalnog i kulturnog identiteta.

Bio je akademik i šumarski genetičar rodom iz Lemeša. Objavio je više od 200 stručnih i znanstvenih radova te je autor brojnih udžbenika. Zaslužan je za uvođenje znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u redovitu nastavu na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagreb.

Bio je bački hrvatski književnik rođen u Subotici. Pisao je satirične pjesme, drame, eseje, kratke priče kao i djela za djecu, a bavio se i glazbenom pedagogijom i skladanjem.

Bio je glazbenik, kulturni djelatnik, zaljubljenik u povijest Petrovaradina, predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Jelačić iz Petrovaradina i član Vijeća Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

Bio je hrvatski književnik i profesor rodom iz Subotice. Pisao je novele, zbirke pripovjedaka, romane, pjesme i dramske tekstove. U svojim djelima motivaciju često traži u prošlošti rodnoga kraja.

Bio je hrvatski kipar i medaljer. Među osnivačima je Društva hrvatskih umjetnika i udruženja Lada. Jedan je od utemeljitelja Umjetničke akademije u Zagrebu i njezin je prvi upravitelj i profesor. Frangeš-Mihanović ostvaruje najviše domete u hrvatskom modernom kiparstvu na prijelomu stoljeća, svojim skulpturama namijenjenima arhitekturi.

Bio je skladatelj, književnik i kulturni djelatnik iz Šida. Isprva je skladao minijature prema svojim impresionističkim uzorima, a nakon upoznavanja rada Nove bečke škole, u skladbama mu se javljaju i ekspresionistički elementi da bi se kasnije vratio tonalnosti, smatrajući harmoniju glavnim temeljem glazbene izražajnosti.

Bio je slikar rodom iz Bajmaka. Sačuvano je dvadeset i sedam njegovih slika te četiri zidne kompozicije u crkvi svetih Petra i Pavla u Bajmaku. Pejzažni motivi dominirajući su u njegovom sačuvanom opusu, ali nije mu bilo strano ni portretno slikarstvo ni klasične teme.

Bio je likovni pedagog i slikar iz Tavankuta. Suosnivač je kolonije Grupa Šestorice, u okviru HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta, a dulje vrijeme je bio i voditelj likovne sekcije HKC-a Bunjevačko kolo. Njegov poseban senzibilitet vidljiv je u „otkrivanju“ autentičnog likovnog stvaralaštva u tehnici slame po čemu su bunjevačke Hrvatice postale poznate i izvan granica države.

Bio je političar i publicist rodom iz Zemuna. Njegovo publicističko djelovanje očituje se u napisima o pitanjima unutarnje politike u Kraljevini SHS, programskim člancima u vezi s djelovanjem HPS-a, političkim govorima, intervjuima i sl.

Bio je franjevac iz Bača. Njegova disertacija „O ulozi Franjevaca u seobama hrvatskog naroda u XVI. i XVII. stoljeću: disertacija iz sv. Teologije“ predstavlja polaznu osnovu za proučavanje migracija Hrvata u Bačku i restauracije katoličanstva u Bačkoj, ali i prvu kritičku studiju kod bunjevačko-šokačkih Hrvata.

Bio je književnik rodom iz Subotice. Pisao je pjesme, romane, eseje, poetske drame, književnu kritiku i publicistička djela. Jedan je od utemeljivača, kasnije cijeloga pokreta, pisanja pjesama na novoštokavskoj bunjevačkoj ikavici, koja je u njeg, u zbirci Rič fali, sofisticirana do virtualnosti.

Bio je hrvatski političar, novinar i kulturni djelatnik iz Subotice. Bio je povjerenik Matice hrvatske za Suboticu, suradnik u Kolu mladeži, jedan je od osnivača Zemljodilske štedionice i Bunjevačke stranke te urednik Nevena.

Bio je kipar, slikar, keramičar i likovni pedagog rodom iz Subotice. Istaknuto mjesto u njegovom stvaralaštvu imaju murali, fontane, vitraži, skulpture izrađeni u različitim tehnikama i materijalima kao što su drvo, keramika, slikarske i grafičke tehnike, metal i tkanje.

Bio je politički i kulturni djelatnik, pripovjedač i publicist. Pisao je feljtone, pripovijetke, satirično-humorističnu prozu iz suvremenoga političkog života, kritičko-publicističke i političke članke. U pripovijetkama dominira tematika srijemskoga seoskog života s naglašenom socijalnom notom, osobito o životu žene na selu, ali i aktualnim društvenim i nacionalnim problemima njegova vremena.